Gledam TV
Jer me svaka tragedija oduševljava
Kojega god okusa
Ona bila;
Ubio ju muž
Utopio ocean
Upucao ga sin
Stavila mu otrov u čaj
I pojubila ga za rastanak
To su priče za mene
Nije zanimljivo dok netko ne umre.
Ne gledaj me kao
Da sam čudovište
Namrštiš jedno lice
Ali s drugim
Zuriš kao ovisnik
U TV
Zuriš kao zombi
Dok majka
Drži svoje dijete
Gleda ga kako umire
Ruke prema nebu plačući
Zašto, o zašto?
Jer trebam gledati kako stvari umiru
Na udaljenosti
Netaknut ja, živim dok cijeli svijet umire
Svima vam to treba kao i meni, ne lažite
Zašto to ne možemo jednostavno priznati?
Zašto to ne možemo jednostavno priznati?
Nećemo stisnuti pauzu dok krv teče
Ni hrabre ni smione
Nisu autori priče prodali
Nećemo stisnuti pauzu dok krv teče
Treba mi da gledam kako stvari umiru
S dobre zdrave udaljenosti
Netaknut ja, živim dok cijeli svijet umire
Svi se osjećate isto tako
Zašto to ne možemo jednostavno priznati?
Krv se kao kiša slijeva
Privučena grobovima i tlu
Pola vampir
pola ratnik
Mesožder i promatrač
Bulji u zaraznu
Pjesmu uz čegrtaljku smrti
La, la, la, la, la, la, la-lie
Naivno u najboljem slučaju, želiš vjerovati u anđele
U srcima ljudi
Izvuci glavu iz hipi omaglice i poslušaj
Ne bih trebao to ponavljati
Svemir je neprijateljski, tako neosoban, probavlja da preživi
Tako je to. Tako je oduvijek bilo.
Svi živimo od tragedija
Dođe nam kao krv vampiru
Netaknut ja, živim dok cijeli svijet umire
Puno bolje da si to ti nego ja.