Život moj –
ta tiha pjesma koja počinje u sjenama zaboravljenog sna.
Život moj –
ta davno ispričana priča moga djetinjstva što ne pamtim je ja.
Život moj
u mirnim danima što jedan drugog slijede,
u čudno razlomljenim slikama što blijede.
Život moj
u sjetnim bojama nedovršene bajke,
u nježnim dodirima ruke moje majke.
Život moj,
al' gdje su nestale te sretne slike djetinjstva, da l' itko više zna?
Život moj,
ja samo znam da zalud sakupljam preostale krhotine tog sna.
Život moj –
ta divlja rijeka koja valja, koja teče,
ta teška rana što se otvara i peče.
Život moj –
ti dani što se tako uzaludno duže
i traju samo kao život jedne ruže,
život moj.
Život moj –
ta igra oblaka i vjetra, igra obala i mora oko nas.
Život moj –
taj nemir što mi s kraja svijeta kao davnu jeku donosi tvoj glas.
Život moj
u toplom zagrljaju umirućeg ljeta,
u zadnjim drhtajima leptira i cvijeta.
Život moj
u sjeni ljubavi što ocvalo se zlati,
u svemu što bi moglo da te opet vrati,
život moj.
Život moj
u sjeni ljubavi što ocvalo se zlati,
u svemu što bi moglo da te opet vrati,
život moj.